Rudarska greblica

Rude su mjesto pokraj Samobora koje je najpoznatije po svojoj dugoj tradiciji kopanja rudače, najprije bakrene, pa željezne te gipsa i najčešćem obroku koji su rudari nosili u okna-greblici.Prema usmenoj predaji priprema rudarske greblice počinje polovicom 16. stoljeća, usporedno s procvatom rudarstva u Rudama. Ime je dobila po tradicijskom drvenom alatu, greblici, kojim se razgrijavao žar u krušnoj peći, jer je krajnji oblik kolača sličan obliku tog alata. Jedini pisani trag o pripremi kolača je knjiga Milana Langa "Samobor, život i običaji" iz 1915. godine u kojoj se spominje greblica kao "tanki kolač" od sira i oraha. Rudarska greblica je slani kolač koji se nadijeva sirom i raznim prilozima .Iako se svaka greblica donekle razlikuje ovisno o umješnosti domaćice koja ju priprema, slijede se određena osnovna pravila. Rudarska greblica mora biti slana, nadjevena samo sirom ili sirom s dodacima već prema vlastitom odabiru kao što su orasi, lišće mladog luka, koprive, špinat ili blitva. Tijesto ne smije biti debelo, niti se smije dodavati puno kvasca. Rubovi moraju biti zavrnuti prema gore i treba ih utisnuti kako nadjev ne bi iscurio tijekom pečenja. Nakon pečenja, gornji sloj tijesta treba ponovno premazati vrhnjem, margarinom ili maslacem, pokriti kuhinjskom krpom i ostaviti da malo odstoji. Greblica je najbolja dok je vruća, no može se jesti i hladna.
Rudarska greblica uvedena je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske ( pod rednim brojem 54). 
Svake godine prvoga vikenda u srpnju u Rudama se održavaju i Dani rudarske greblice.
Ja nisam iz Ruda ali zahvaljujući baki Dragici, tetkovoj mami, naučila sam raditi greblicu. Iako smo je mi doma najčešće pripremali sa koprivama a  mlade koprive sada  baš i nisu u sezoni, upotrijebila sam špinat. Greblica je fina i sa špinatom iako joj koprive daju ono nešto posebno u okusu.

RECEPT:

ZA TIJESTO:


350 g brašna
2 dl kiselog vrhnja
3 žlice ulja
0,5 dl mlakog mlijeka
1 ravna žlica soli
1 žumanjak
1/4 kockice svježeg kvasca

NADJEV:

500 g svježeg kravljeg sira
200 g špinata
1 jaje
1 bjelanjak
malo soli
ulje za premazivanje

 Na radnu površinu prosijati brašno. Dodati kiselo vrhnje, ulje, sol, žumanjak i kvasac. Od svih sastojaka umijesiti glatko tijesto pa ga ostaviti da se odmara pola sata. 
U međuvremenu špinat kratko blanširati.Ocijediti ga pa ga dobro stisnuti rukama kako bi iz njega iscijedili višak vode. Tako ocijeđeni špinat nasjeckati.
Tijesto razvaljati na veličinu koja je dvostruko veća od lima za pečenje. Moj lim je bio dimenzija 20 x 30 cm, znači tijesto treba izvaljati na veličinu 40 x 60 cm.
Polovicu tijesta staviti u namašćen lim a ostatak ostaviti da viši preko ruba, kada nanesete nadjev dio tijesta koji visi preko lima preklopiti ćete preko nadjeva i napraviti svojevrstan džep. 
Za nadjev pomiješati sir sa jajem i bjelanjkom. Dodajte nasjeckani špinat pa posolite po ukusu. Dobiveni nadjev premažite na tijesto koje ste stavili u lim pa preklopite ostatkom tijesta. Rubove donjeg tijesta preklopite preko gornjeg kako nadjev ne bi iscurio. Prije pečenja vrh kolača premažite sa malo ulja i lagano nabockajte vilicom. Pecite u pećnici prethodno zagrijanoj na 200 C 30- 35 minuta dok kolač ne dobije lijepu boju.Odmah nakon vađenja kolača iz pećnice premažite ga sa još malo ulja.

Verzija za ispis